Пређи на главни садржај

Čitam: Damin gambit, Volter Tevis


 

 Neverovatno uzbudljiva priča o Elizabeti Harmon, genijalnoj šahistkinji koju pratimo na njenom putu da osvoji svet. Čak i da ne znate ništa o šahu, roman će vas uvući u čudesni svet ove mentalne igre - čekaćete susret između Bet i velemajstora Borgova kao da ste zagriženi posvećenik.

 Kada Bet ostane siroče sa osam godina, jedina svetla tačka u njenom životu postaje gdin Šajbel koji je u retkim trenucima predaha podučava šahu. On za kratko vreme shvata da pred sobom ima izuzetno talentovanog protivnika, najboljeg kog je do tad imao, i to osmogodišnju devojčicu. Posle prve odigrane simultane partije, i Bet shvata da je šah jedino što je zanima. Emocionalno ranjiva, krhka devojčica koja je pretrpela traumu gubitka roditelja, nalazi zaklon od stvarnosti i tiho utočište u igri koja u njoj budi maštu, inspiraciju i nadahnuće. Vraća joj osećaj kontrole nad životom i šansu da ona bude ta koja će odlučiti o sledećem potezu.

 To je možda i najveća lekcija o šahu koju sam naučila čitajući knjigu. Razvijanje sposobnosti da predvidi niz poteza koje će povući i sagledavanje posledica koje će oni ostaviti na okolne figure je sam život, preslikan na 64 polja. Ako se fokusiramo samo na jednu figuru (ili jedan problem) mi gubimo perspektivu, širi plan. Ono što je svakome potrebno je da uračuna sve što se nalazi pred njim, a to podrazumeva i protivnika koji ima svoju taktiku kojom će pokušati da rasturi našu igru. Odluke koje donesemo u jednom trenutku su put do naše pobede ili propasti.

 Šahisti razvijaju tu vrstu pronicljivosti koja mnogima od nas nedostaje, a to je ne samo moć logičkog razmišljanja već i intuicija.Elizabet je nazvana intuitivnim igračem – ona je svoje poznavanje teorije podigla na taj nivo da u kritičnim situacijama jednostavno oseća koji je sledeći potez najbolji. Pokušavajući da ostvari pobedu za sebe, Bet provodi gotovo ceo život kao usamljenik, socijalno neprilagođena i zatvorena, nesigurna među vršnjacima sa kojima nikad nije ostvarila kontakt, silom i sudbinom odvojena od ljudi koji su joj potrebni. 

 Jednom je rečeno da u svakoj genijalnosti postoji i kap ludila. Izbori koje Bet pravi su ustupci koje čini snažnoj potrebi da vlada sobom i svojim emocijama. Možda je to razlog što se uvek povlačila i što se nikad nije prepustila dubljem odnosu sa onima koje je volela. Priznajući osećanja i oktrivajući ih nekome, predala bi moć u ruke drugome, a tako bi pristala na simbolički poraz. Nesigurna u svoju vrednost, ona poseže i za lekovima i alkoholom kao načinom da se izbori sa anksioznošću i samoćom. Kroz faze samodestrukcije ona prolazi nekoliko puta, i to uvek u slučajevima velikih gubitaka – kad strah od napuštenosti preplavi njene misli.

 Osećam da je u ovom romanu pisac i želeo da nam predstavi mladu, osetljivu osobu koja se metaforički bori da pobedi figure koje joj je dodelio život. Da odigra tu partiju kao velemajstor, uprkos lošoj startnoj poziciji. Dao je Bet šansu da bude izvanredna i posebna, poručujući i nama da svako može da pobedi u ovoj igri zvanoj život.


Natašina Čitaonica 2021.© Nataša Kasaš

Pratite na mrežama:     Instagram Facebook


Коментари

Популарни постови са овог блога

Čitam: Očevi i oci, Slobodan Selenić

 Ovo je roman koji govori o burnom istorijskom periodu od kraja Prvog do kraja Drugog svetskog rata. Lokacijski je smešten u Beograd , a prati tri generacije jedne porodice.  Porodicu Medaković upoznajemo kroz perspektivu Stevana Medakovića , Milutinovog sina i Mihajlovog oca. Njegovo pripovedanje započinje u Engleskoj, gde se Stevan školuje i upoznaje Elizabetu , svoju buduću ženu, koju dovodi u posleratni Beograd, tada nerazvijeni, postorijentalni grad koji nije našao ni svoj identitet ni mesto u savremenoj Evropi. Početak parlamentarizma i pokušaj demokratije koji se ruši pod težinom rastućeg komunističkog pokreta neodoljivo je referentan i na sadašnje prilike te je sasvim razumljivo zašto je Selenić ovaj roman uspeo da objavi tek 1985. „Po uverenju komunista krivično zakonodavstvo postoji da bi štitilo njihovu vlast, a pojedini paragrafi ne služe kažnjavanju pravih prestupnika , već ućutkivanju, suzbijanju i progonu neistomišljenika. To se najlakše postiže širokim i krajnje neod

Čitam: Deca zla, Miodrag Majić

„Postoje stvari koje je bolje nikada ne saznati. Ne postajemo od svake istine bolji.“  Baš u trenutku kada sam okrenula poslednju stranu romana i uzela telefon da pogledam šta ima novo na voljenom nam instagramu, na #branasbookclub je započeta diskusija o Miodragu Majiću i Deci zla . Divna koincidencija i savršena prilika da svoje sveže utiske podelim sa još mnogo ljubitelja književnosti i dragom Branislavom Antović.  Moram da kažem da se moj prvi utisak o Vulkanovoj knjizi nije promenio: ovo je roman koji ima intrigantnu i neobičnu temu, donekle tipiziranog i psihološki nedovoljno portretisanog glavnog junaka. Ipak, ono što bih rekla da je svetla tačka ovog romana je odabir tema. Poslednjih nekoliko godina smo potopljeni jugo-lit talasom, talasom istorijskih i pseudoistorijskih romana, pokušajima da se iskristališe prošlost, kako daleka, tako i bliska.  Deca zla takođe kao jedan od događaja uzimaju ratove devedesetih i njihov produkt – decu zla. Decu koja su se rodila i živela

Kamij Lorans, Mogla bih to biti ja - preporuka za čitanje

  Zahvaljujući izuzetnim preporukama sa #bukstagram profila Manjini naslovi ovaj je roman našao put do mene.  Zaista sam srećna što ima mnogo profila i blogova koji u današnje vreme svoj sadržaj kreiraju na taj način da do vas stignu realne preporuke za čitanje i koji prave naslove i dobre autore izvode na svetlost dana gotovo svakodnevno! Tako je i roman Mogla bih to biti ja došao do mene, a samim tim i ova "vanredna preporuka" do vas. Da pređemo na štivo! Kamij Lorans je napisala jedan od najinteresantnijih romana koje sam pročitala ove godine. Ova psihološka drama je kolaž jedne priče ispričane iz više perspektiva. Svaka od njih nam daje novi ugao gledanja, novu percepciju kroz naraciju protagonistkinje Kler , četrdesetosmogodišnje profesorke, razvedene žene i majke dvoje dece.  Ona svoju priču izlaže u formi dnevničkih zapisa, a za tom varijantom događaja idu i beleške psihijatra, bivšeg supruga i spisateljice Kamij. Svi su upleteni u tumačenje događaja, svi imaju sv