Пређи на главни садржај

Čitam: Otkriće veštica, Debora Harknes





 Otkriće veštica je roman iz trilogije  All Souls koji potpisuje Debora Harknes.

Nagoveštaj misterije i uranjanje u atmosferu romana čitaocu je pruženo na samom početku, na prvoj stranici romana:

“Počinje sa odsustvom i žudnjom.

Počinje krvlju i strahom.

Počinje otkrićem veštica.”

 Upoznajemo se sa mladom istoričarkom Dajanom Bišop, koja se, uprkos tome što pripada znamenitoj lozi veštica,  bavi naučnim radom u Oksfordu. Njenu celoživotnu težnju da vodi normalan život oslonjen na racio prekida pronalazak drevnog spisa Ešmol 782 u Bodleanskoj biblioteci. Nakon ovog slučajnog Dajaninog pronalaska, u Oksford dolaze mnoga zainteresovana magična bića, poput demona. Saznajemo da ovaj alhemičarski spis sadrži tajnu koju vekovima traže neobična stvorenja svih rodova, te se Dajana suočava sa agresivnošću, netrpeljivošću i neželjenom pažnjom. U svojoj želji da bude obična, neprimetna, da se ostvari kroz znanje i nauku, našla se usred kovitlaca gde su sve oči uprte u nju. Toj teskobi dodatno doprinosi i Metju Klermon ( simbolično prezime Clear-Moon), genetičar, hemičar, vampir. Isprva sukobljeni, između njih dvoje se razvija neobična energija, kako kroz konfrontaciju, tako i kroz postepeno razumevanje. 

 U toku ove priče čitalac će šetati kroz vekove, upoznavaće se sa istorijom, od Templara, preko Darvina i Ajnštajna do modernih otkrića, i to sve kroz sveprisutnu prizmu magijskog, ritualnog, mističnog. Takođe, pratimo i samospoznaju glavne junakinje koja prelazi put od samoporicanja i neprihvatanja, preko mirenja, do ostvarenja najviših duhovno-emocionalnih potencijala. Na momente, kada se ukloni scenografija romana koja je raskošna i potpuno bajkolika, mi pred sobom vidimo protagonistkinju koja se zapravo bori za emancipaciju žene i za pravo na sopstvene izbore. Za pravo na moć, na snagu i samopotvrdu.

Čitalac će prošetati i francuskim dvorcima, upoznaće se sa osobinama vampira, veštica i demona, saznaće njihove običaje, osobenosti… Kroz dinamičan razvoj događaja će se prisetiti pojmova kao što su kavaljerstvo, viteštvo, ljubavna čežnja, odvažnost…

Romantični, začarani svet pun magije i tajni nas obuzima, list po list romana, pripovedanje je široko i bogato, te smo prinuđeni na sporo i strpljivo odgonetanje mističnih velova priče. Kroz potragu za odgovorima, imaginarni svet romana nas lako obuzima i odvodi u druge dimenzije, van stvarnosti, izvan realnosti… Zar to nije nešto najbliže alhemiji ?

 

Natašina Čitaonica 2020.© Nataša Kasaš

Pratite na mrežama:     Instagram Facebook

Klikom na ovaj link možete naručiti zbirku poezije Horizonti Nataše Kasaš


Коментари

Популарни постови са овог блога

Čitam: Očevi i oci, Slobodan Selenić

 Ovo je roman koji govori o burnom istorijskom periodu od kraja Prvog do kraja Drugog svetskog rata. Lokacijski je smešten u Beograd , a prati tri generacije jedne porodice.  Porodicu Medaković upoznajemo kroz perspektivu Stevana Medakovića , Milutinovog sina i Mihajlovog oca. Njegovo pripovedanje započinje u Engleskoj, gde se Stevan školuje i upoznaje Elizabetu , svoju buduću ženu, koju dovodi u posleratni Beograd, tada nerazvijeni, postorijentalni grad koji nije našao ni svoj identitet ni mesto u savremenoj Evropi. Početak parlamentarizma i pokušaj demokratije koji se ruši pod težinom rastućeg komunističkog pokreta neodoljivo je referentan i na sadašnje prilike te je sasvim razumljivo zašto je Selenić ovaj roman uspeo da objavi tek 1985. „Po uverenju komunista krivično zakonodavstvo postoji da bi štitilo njihovu vlast, a pojedini paragrafi ne služe kažnjavanju pravih prestupnika , već ućutkivanju, suzbijanju i progonu neistomišljenika. To se najlakše postiže širokim i krajnje neod

Čitam: Deca zla, Miodrag Majić

„Postoje stvari koje je bolje nikada ne saznati. Ne postajemo od svake istine bolji.“  Baš u trenutku kada sam okrenula poslednju stranu romana i uzela telefon da pogledam šta ima novo na voljenom nam instagramu, na #branasbookclub je započeta diskusija o Miodragu Majiću i Deci zla . Divna koincidencija i savršena prilika da svoje sveže utiske podelim sa još mnogo ljubitelja književnosti i dragom Branislavom Antović.  Moram da kažem da se moj prvi utisak o Vulkanovoj knjizi nije promenio: ovo je roman koji ima intrigantnu i neobičnu temu, donekle tipiziranog i psihološki nedovoljno portretisanog glavnog junaka. Ipak, ono što bih rekla da je svetla tačka ovog romana je odabir tema. Poslednjih nekoliko godina smo potopljeni jugo-lit talasom, talasom istorijskih i pseudoistorijskih romana, pokušajima da se iskristališe prošlost, kako daleka, tako i bliska.  Deca zla takođe kao jedan od događaja uzimaju ratove devedesetih i njihov produkt – decu zla. Decu koja su se rodila i živela

Kamij Lorans, Mogla bih to biti ja - preporuka za čitanje

  Zahvaljujući izuzetnim preporukama sa #bukstagram profila Manjini naslovi ovaj je roman našao put do mene.  Zaista sam srećna što ima mnogo profila i blogova koji u današnje vreme svoj sadržaj kreiraju na taj način da do vas stignu realne preporuke za čitanje i koji prave naslove i dobre autore izvode na svetlost dana gotovo svakodnevno! Tako je i roman Mogla bih to biti ja došao do mene, a samim tim i ova "vanredna preporuka" do vas. Da pređemo na štivo! Kamij Lorans je napisala jedan od najinteresantnijih romana koje sam pročitala ove godine. Ova psihološka drama je kolaž jedne priče ispričane iz više perspektiva. Svaka od njih nam daje novi ugao gledanja, novu percepciju kroz naraciju protagonistkinje Kler , četrdesetosmogodišnje profesorke, razvedene žene i majke dvoje dece.  Ona svoju priču izlaže u formi dnevničkih zapisa, a za tom varijantom događaja idu i beleške psihijatra, bivšeg supruga i spisateljice Kamij. Svi su upleteni u tumačenje događaja, svi imaju sv